STA POSJETITI U SARAJEVU:

Sarajevo je grad kulture, dobrih ljudi i izvrsne hrane, grad sa posebnom energijom. Pročitajte šta posjetiti u Sarajevu, upoznajte se sa jedinstvenostima koje grad nudi, njegovim znamenitostima, mnogim legendama koje grad skriva, prirodnim ljepotama, zanimljivim destinacijama i nezaboravnim avanturama u kojima možete uživati.

Iznenadićete se koje unikatne svjetske atrakcije grad posjeduje, a da toga niste bili ni svjesni.

Pročitajte kako najbolje zadovoljiti svoje nepce, na koji način se najefikasnije snalaziti po gradu, u kojim ljepotama možete besplatno uživati, te kako što povoljnije kupovati ulaznice za sarajevska magična mjesta.

Izdvojite vikend i uživajte u jedinstvenom gradu sa posebnom energijom.

Naš vodič kroz Sarajevo će vam pružiti precizne informacije o svemu potrebnom, te vašu posjetu Sarajevu učiniti čarobnom.

Mi smo baš uživali, a komentar naše male drugarice (5 god) možda najbolje govori tome u prilog: „Ovo vrijeme ne smijemo nikada zaboraviti.“

Kako se snalaziti po gradu

Sarajevo je glavni i najveći grad Bosne i Hercegovine. Prema procjeni broji oko 275.000 stanovnika.

Iako govorimo o velikom gradu, većina zanimljivih destinacija se nalazi u centru, starom gradu i oko rijeke Miljacke. Obujte udobnu obuću i šetnjom uživajte u obilasku grada. Za dalje lokacije možete koristiti i javni prevoz o čemu će biti riječi kasnije u postu.

Za lakše snalaženje po gradu preporučujemo vam Guide2Sarajevo besplatnu aplikaciju za mobilne uređaje koja nudi elektronsku mapu grada, navigaciju, mnoge korisne podatke i zanimljivosti za znamenitosti, skoro 60 audio vodiča i što je najbitnije radi bez internetske veze. Isprobali smo je, pa je zato i preporučujemo. Napominjemo da je trenutna opcija samo na engleskom jeziku, a da se u skorijoj budućnosti očekuje i mogućnost korišćenja na bosanskom jeziku.

Ukoliko više volite mape i publikacije u štampanoj formi, Turistički informativni centar Sarajevo koji se nalazi u blizini glavnog trga na Baščaršiji vam može dati kvalitetne besplatne primjerke.

Šta posjetiti u Sarajevu

Naša praksa nalaže da prvo govorimo o nastanku imena, pa da se onda upustimo u avanturu. Naziv Sarajevo je riječ turskog porijekla i nastala je spajanjem riječi „saray“ što znači dvor i „ovasi“ – polje. Naziv Sarajevo ima značenje „dvor u polju“, a prevashodno se odnosi na dvor koji je izgradio Isa – beg Isaković u 15. vijeku oko koga se kasnije formirao grad Sarajevo.

Šta posjetiti u Sarajevu pročitajte u nastavku. Sve zanimljivosti ćemo navoditi po teritorijalnoj blizini, kako bismo što više olakšali organizaciju posjete grada.

1. Baščaršija (simbol Sarajeva)

Čim kažete Sarajevo, vjerovatno pomislite na Baščaršiju i njen Sebilj, simbol Sarajeva.

Po nama najbolje mjesto za započeti obilazak grada.

Naziv Baščaršija potiče od riječi „baš“, što znači glavni i „čaršija“ – bazar.

Stara sarajevska baščaršija je nastala u 15. vijeku, a vremenom se toliko proširivala da je u njoj u 16. vijeku bilo oko 12.000 različitih zanatskih radnji. Mogli ste ovdje pronaći trgovce, sarače, kovače, kazandžije…

Baščaršija je mjesto gdje možete osjetiti dušu Sarajeva.

Popiti domaću kafu iz fildžana sa rahatlukom pri pogledu na Sebilj je nešto što se ne smije preskočiti.

Pustiti djecu da hrane golubove, koji u velikom broju uvijek okružuju fontanu, je neizostavni dio obilaska grada.

Prvu česmu na Baščaršiji je 1753. godine izgradio tadašnji guverner Hadži Mehmed – paša Kukavica. 1891. godine česma je prenijeta na sadašnje mjesto i rekonstruisana u maurskom stilu po uzoru na kameni sebilj iz Konstantinopolja.

Služila je da napoji sve prolaznike.

I mi se uvijek moramo napiti vode. Kažu ko ugasi žeđ vodom sa Sebilja, vratiće se ponovo u Sarajevo. Tako se mi stalno vraćamo.

2. Kazandžiluk (zanatska ulica)

Ako ste u Sarajevu, morate osjetiti Kazandžiluk.

Sa trga na Baščaršiji se ulazi u Kazandžiluk, poznat po prodavnicama i proizvodnji bakrenog posuđa. Osjetićete miris bakra i čuti zveket kazandžija. Sasvim dovoljno da probudi radoznalost.

Na sve strane izložene džezve, ibrici, fildžani, kazani, mlinovi, table i drugi predmeti.

Slobodno pitajte da vam se demonstrira način pravljenja posuđa. Ovi divni, susretljivi, gostoljubivi, vrijedni ljudi će vas vrlo rado uputiti u ono što oni rade. Uživajte. Ne postoji mnogo mjesta na kojima ćete imati ovakvu mogućnost.

Mišljenja smo da nema boljeg mjesta za kupovinu suvenira, onih autentičnih, ručno rađenih, od Kazandžiluka. I mi smo se ovdje opskrbili.

3. Baščaršijska džamija

Odmah do Kazandžiluka je Baščaršijska džamija. Njeno zvanično ime je džamija Havadže Duraka.

Izgrađena je 1528. godine od strane hodže Duraka, po kome i nosi naziv.

Ono što je zanimljivo je da je odlično osvijetljena prirodnim svjetlom, ima dobru akustiku, te da sa džamije imam uživo uči ezan.

Proglašena je za nacionalni spomenik BiH.

4. Ferhadija (najpoznatije šetalište u Sarajevu)

Ferhadija je najpoznatije šetalište u Sarajevu.

Ulica koja počinje kod Sebilja na Baščaršiji, a završava Vječnom vatrom je najbolje mjesto da u kratkim crtama upoznate Sarajevo.

Ferhadija pruža uvid o razvoju Sarajeva od 16. vijeka pa do današnjih dana. Pronaći ćete građevine iz turske vladavine, Austrougarske, pa sve do modernih građevina današnjeg doba.

Na kratkom rastojanju uživajte u džamijama, pravoslavnom i katoličkom hramu, najstarijoj sinagogi u gradu, a za kraj se upoznajete sa Vječnom vatrom kao pomenom na sve stradale u borbi protiv fašizma. Rijetki su gradovi koji se mogu pohvaliti navedenim.

Za izbirljiva nepca, Ferhadija će ispuniti očekivanja. Neke od najboljih slastičarni, ćevabdžinica i buregdžinica se nalaze baš u ovoj ulici. Isprobajte tradicionalna jela, ali se počastite i jelima mnogih svjetskih kuhinja.

Uvijek je prepuna šetača, lokalaca i turista. Neki se upoznaju sa Sarajevom, drugi opuštaju, treći izvršavaju poslovne obaveze. Zato i jeste uvijek živo u Ferhadiji.

Mnoge ideje su iskazane, dogovorene i realizovane baš u Ferhadiji. Kao dokaz je i ploča na slici.

5. Morića han

Morića han je karavan saraj, služio je za prihvat trgovaca u prolazu, njihovih konja, te služio kao skladište.

Naziv nosi po Mustafi Moriću, čovjeku koji je upravljao hanom.

Do Morića hana vodi mali uski prolaz iz Ferhadije, na Baščaršiji. Morate biti pažljivi, nije ga lako uočiti.

Kada stupite u ovaj dio, kao da ste se vratili u daleku prošlost, bez obzira što ste se na Baščaršiji privikli na orjentalni stil.

Šareni tepisi, marame, lampe, jastuci, malo dvorište opasano građevinama, bijele zgrade sa malim smeđim prozorima, sve pojačava osjećaj da ste iskočili iz današnjeg vremena. Odvede vas u neku drugu dimenziju, u neka davna vremena. Obavezno svratite, nećete se pokajati. Osjetićete istinski orjentalni stil.

6. Gazi Husrev begova džamija (Begova džamija)

Gazi Husrev begova džamija ili poznatija kao Begova džamija je najznačajniji spomenik islamske sakralne arhitekture na Balkanu. Obavezna znamenitost za posjetiti u Sarajevu.

Izgrađena je 1530. godine od strane Gazi Husrev bega, a projektovao ju je Adžem Esir Ali, Sinanov učitelj.

Moguće su posjete džamije od strane turista u određenim vremenskim terminima.

7. Sarajevska sahat kula (jedini javni lunarni sat na svijetu)

Šetajući ulicama, sigurni smo da će vam za oko zapasti sahat kula visoka čak 30 metara.

Nekada je u BiH bila 21 sahat kula. Prvenstveno im je svrha bila da pokazuju vrijeme namaza (molitve).

Pretpostavlja se da je sarajevska sahat kula izgrađena u 16. vijeku, kada je građena i Gazi Husrev begova džamija.

Sat na kuli je jedini javni sat na svijetu koji mjeri vrijeme lunarno (prema mjesecu).

Po lunarnom vremenu sat na kuli pokazuje 12 sati u momentu astronomskog zalaska sunca. Dvanaest sati pokazuje i kada sunce izađe u ranu zoru. Zanimljivo za posmatrati.

Kako se dužina dana svakodnevno mijenja, satni mehanizam je potrebno stalno podešavati. Sedmično podešavanje vrše muvekiti. Nekada su se obučavali u posebnim opservatorijima u Istanbulu. Sada svoje znanje prenose jedni na druge.

Ono što je vrlo zanimljivo je da je satni mehanizam nabavljen u Londonu. Samo dva takva su u svijetu: u Big Benu u Londonu i Sahat kuli u Sarajevu.

Mehanizam su 1875. godine iz Londona donijeli sarajevski trgovci, a poznati sarajevski sajdžija i kasnije muvekit je pozlatio kazaljke i brojeve na sva četiri brojčanika.

Interesantno je da kada sat na Sahat kuli, u vrijeme muslimanskog mjeseca Ramazana, pokaže 12 sati, bijele lampe se upale na Gazi Husrev begovoj džamiji. Nakon toga sa Žute tabije puca top koji označava prekid cjelodnevnog posta.

Uvijek se iznenadimo. Nismo ni svjesni šta sve posjeduje BiH.

8. Gazi Husrev begov bezistan

Gazi Husrev begov bezistan (natkriveni trg sa trgovačkim i zanatskim radnjama) još nazivaju i Stari bezistan ili Veliki bezistan.

Nalazi se u neposrednoj blizini Gazi Husrev begove džamije i sahat kule i predstavlja jednu od zadužbina Gazi Husrev bega.

Izgrađen je 1540. godine i u osmansko doba se u unutrašnjim radnjama trgovalo tekstilom.

U bezistan vode 4 ulaza, dva iz Gazi Husrev begove ulice, te po jedan iz Ferhadije i Zelenih beretki.

Uz bezistan je izgrađen i Tašlihan (Kameni han) koji je služio za prihvat putnika i njihove stoke za vrijeme Osmanlija. U požaru je izgorio 1879. godine, a ostaci se sada nalaze u sklopu hotela Evropa.

9. Mjesto gdje se sreću istok i zapad

Vjerovatno ste se susreli sa konstatacijom da je Sarajevo mjesto susreta istoka i zapada. I zaista, u svim segmentima se može pronaći uticaj i preplitanje jednog i drugog stila.

Zanimljivo je da to možete u potpunosti doživjeti na jednom mjestu. Krenite iz Baščaršije ka Ferhadiji, na ulici ćete pronaći mjesto gdje se susreću dvije kulture.

Stanite na mjesto susreta i okrenite se ka Baščaršiji. Pred vama se ukazuju znamenitosti iz perioda Otomanskog carstva: Begova džamija, Gazi Husrev begov bezistan, sahat kula, zanatske radnje izgrađene u orjentalnom stilu.

Zatim se okrenite na drugu stranu. Potpuno nova slika. Ulica je oivičena visokim građevinama napravljenim u monumentalnom stilu za vrijeme Austrougara.

Uvijek stojimo i okrećemo se. Svaki put u nevjerici. I djeci se sviđa.

10. Muzej Jevreja

Malim prolazom iz Ferhadije koji vodi do Bašeskijine ulice, nadomak mjesta gdje se spajaju istok i zapad, ulazite u Veliku avliju ili Jevrejsku četvrt. Tu se nalazi Muzej Jevreja, jedan od depadansa Muzeja Sarajeva.

Sefardski Jevreji, koji su se naseljavali u Sarajevu, su se u veoma kratkom periodu izkristalisali kao priznati trgovci u Otomanskom carstvu. Prvi njihov hram, kasnije nazvan Stari hram je izgrađen 1581. godine.

Muzej Jevreja se nalazi baš u ovoj zgradi, najstarijoj sinagogi u BiH.

Radno vrijeme i cijene ulaznica pogledajte na zvaničnom sajtu Muzeja Sarajeva.

SAVJET: imajte u vidu da postoji povoljna zajednička ulaznicu za svih 5 depadansa Muzeja Sarajeva koja omogućava značajan popust ukoliko imate u planu obići više njih.

Muzej Sarajeva je izradio knjigu za djecu kojom su na zanimljiv način opisane priče iz muzeja. Pronaći ćete ih u depadansima Muzeja i besplatne su.

11. Katedrala srca Isusova

Katedrala srca Isusova je stolna crkva Vrhbosanske nadbiskupije.

Izgrađena je 1889. godine u stilu gotike, kada je Austrija stekla potpunu kontrolu nad gradom.

Ispred katoličke katedrale je podignut spomenik papi Ivanu Pavlu II, koji je 1997. godine baš u ovoj katedrali održao misu prilikom njegove posjete Sarajevu.

12. Saborna crkva Presvete Bogorodice

Saborna crkva je najveći pravoslavni vjerski objekat u Sarajevu.

Izgrađena je 1874. godine u baroknom i bizantisko-pravoslavnom stilu.

Posvećena je rođenju Presvete Bogorodice.

13. Vječna vatra (spomen na stradale u borbi protiv fašizma)

Vječna vatra se nalazi na mjestu gdje se spajaju Ferhadija i Titova ulica.

Gori kao pomen na sve koji su dali svoje živote u borbi protiv fašizma. Znamenitost u Sarajevu koja priča neku posebnu priču.

14. Despića kuća (kuća srpskog trgovca iz turskog perioda)

Despića kuća je kuća iz turskog perioda koja prikazuje život jedne bogate, pravoslavne trgovačke porodice u to doba. Bitno je navesti da je sačuvana u originalnoj formi i zaista odiše periodom u kome je napravljena.

Mi obožavamo očuvane kuće stare više vijekova u kojima se najbolje može osjetiti atmosfera života tog perioda. Najupečatljiviji utisak na nas ostave baš one. Uspiju da prenesu energiju starih vremena.

Nalazi se u starom dijelu grada u blizini Latinske ćuprije i jedna je od 5 depadansa Muzeja Sarajeva.

Despića kuća u Sarajevu je dokaz da različitosti mogu da funkcionišu zajedno. Ono što je zanimljivo za ovu kuću je da su pod jednim krovom savršeno spojene dvije kulture i religije.

Despići su ostavili upečatljiv trag u istoriji Sarajeva. Smatraju se jednom od najznačajnih porodica Sarajeva baš zbog svoje kulture stanovanja, svog bogatstva, zadužbina u materijalnom i kulturnom smislu, kao i na polju umjetnosti. 

Sve je počelo sa Ristom Slijepčević 1760. godine, koji iz istočne Hercegovine dolazi u Sarajevo i ženi se Sarajkom Despom. Dobili su dva sina Maksima i Nikolu, koje prati nadimak „Despini sinovi“. Kasnije je cijela porodica zbog nadimka dobila novo prezime Despići.

Porodica se bavila trgovinom krzna i kroz više generacija uvećavala svoj imetak.

Zlatno doba je porodica doživjela za vrijeme Maksima Makse Despića. Zastupao je interese srpsko-pravoslavne opštine pred turskim vlastima, išao je dva puta na hadžiluk u Jerusalem pa je bio poznat i kao Hadži Makso. Mnogo je putovao, pa je mnoga stečena znanja prenosio u svoju zajednicu. Zahvaljujući Maksi, Sarajevo je dobilo i prve pozorišne predstave.

Glumac u prvom privatnom pozorištu u Sarajevu je bio lično Makso, a nekada mu je pomagao i brat Nikola. Često su pozivani i učitelji iz grada, kao i drugi gosti iz uviđajnih porodica. Nakon predstave su se obavljali ozbiljni poslovni dogovori. To je jedna od novina koju je Makso uveo po uzoru na stečena iskustva sa putovanja iz zapadne Evrope.

U kuću je sa putovanja donosio i mnoge predmete koji se i sada mogu vidjeti u Despića kući kao što su ikone iz Egipta, perzijski ćilim, sat engleske proizvodnje, rahli iz Jerusalema sa čitanje itd.

Čovjek koji je živio u vrijeme Otomanskog carstva, za vrijeme vladavine Austrougara i u Kraljevini SHS, te pri tome bio jedan od najistaknutijih stanovnika Sarajeva, veličinu ljudskosti pokazuje i svojim testamentom. Značajnu sumu novca ostavlja siromasima, bez obzira na njihovu vjeru.

Despića kuća je građena u više faza u tri različita razdoblja, najstariji dio potiče iz 17. vijeka.

Već pri samom ulasku u kuću, stičete utisak da ste se vratili u period turske vladavine. Kompletan sprat je uređen u otomanskom stilu.

Sofra, sećije, krevet za spavanje koji se prema potrebama postavljao i sklanjao.

Na zidovima ikone, što je dokaz religioznosti porodice.

Na drugom spratu je potpuno novi stil uređenja prostora i načina života.

Austrijanka Vilhelma, Maksina snaja, je svoj životni prostor uredila prema srednjoevropskim standardima.

Pri samom dolasku na drugi sprat naći ćete se u čudu kako je moguće da se stilovi u jednoj kući na dva sprata mogu ovoliko razlikovati.

Postojanje spavaće sobe, salona za prijem ženskih članova imućnih porodica, sto i stolice za ručavanje, klavir za zabavljanje gostiju nakon ručka, sve ukazuje na neko savremeno doba koje je stiglo na područje Sarajeva.

Mogli smo da uživamo u ovoj divnoj kući zahvaljujuću Peri, praunuka Hadži Makse, koji je odselivši se 1969. godine u Belgiju poklonio kuću Gradu Sarajevu pod uslovom da se u njoj otvori izložba o stanovanju stare srpske trgovačke porodice.

Nemojte je preskočiti pri posjeti Sarajeva. Oduševiće vas, kao i nas.

Radno vrijeme i cijene ulaznica pogledajte na zvaničnom sajtu Muzeja Sarajeva.

Ne zaboravite da predstavlja jedan od depadansa Muzeja Sarajeva pa provjerite da li vam više odgovara kupovina zajedničke ulaznice.

15. Muzej Sarajevo 1878-1918 (Sarajevo za vrijeme Austrougarske)

U neposrednoj blizini Latinske ćuprije i Despića kuće se nalazi Muzej Sarajevo 1878-1918.

Predstavlja jedan od 5 depadansa Muzeja Sarajeva.

U Muzeju je prikazano Sarajevo za vrijeme austrougarske. Unutar njega možete vidjeti stalnu izložbenu postavku pod nazivom „Sarajevo 1878-1918“.

Baš kako dolikuje temi postavke, Muzej je postavljen ispred mjesta gdje je izvršen atentat na austrougarskog prestolonaslednika.

Radno vrijeme i cijene ulaznica pogledajte na zvaničnom sajtu Muzeja Sarajeva.

16. Latinska ćuprija (Principov most)

Latinska ćuprija, zajedno sa Kozjom ćuprijom, Šeher-Ćehajinom ćuprijom i Rimskim mostom spada među jedina 4 stara kamena mosta sačuvana na području Sarajeva.

Ono po čemu je Latinska ćuprija najpoznatija je atentat Gavrila Principa na princa Ferdinanda i njegovu suprugu 28. juna 1914. godine, u blizini samog mosta. Zbog toga je i nosio naziv Principov most.

Sarajevski atentat se uzima kao povod Prvog svjetskog rata.

Spomenik Francu Ferdinandu i Sofiji Hotek je izgrađen 1917. godine, ali je 1918. godine srušen. Most je nakon 1918. godine nazvan „Principov most“.

Godine 1993. je preimenovan u Latinsku ćupriju po Dubrovčanima, Latinima, koji su živjeli na lijevoj strani Miljacke.

Ponesite sa sobom katanac, pa pri prelasku na drugu stranu Miljacke, iz starog dijela grada u naselje Bistrik, zaključajte svoju ljubav. Mi uvijek zaboravimo i budemo kritikovani od strane podmlatka.

17. Muzej optičkih iluzija (probudite dijete u sebi)

Mjesto u koje idete zbog djece, a na kraju se gurate i borite sa njima da vi sve prvi isprobate je svakako i Muzej optičkih iluzija u Sarajevu.

Ako ste u Sarajevu, nemojte preskočiti ovih sat vremena zabave.

Nas je sve oduševilo: Beskonačni disko, Naopačke soba, Antygraviti soba, RGB svjetla, UV soba, bunar, Playroom sa mozgalicom, a tek djevojke koje ovdje rade.

Najteže je iskupiti djecu na jednom mjestu, vjerujte nam. Rastrčali su se na tri sprata, pa ne znate ni gdje biste ih tražili.

Prije nego što krenete u posjetu Muzeju optičkih iluzija, kontaktirajte ih i rezervišite svoj termin. Ulazak je na svaki puni sat. Šteta bi bilo preskočiti ovakav vid zabave.

Cijene ulaznica pogledajte na njihovom zvaničnom sajtu. Skrećemo pažnju da imaju porodične ulaznice, ali samo u kombinaciji 2+2. Možda vam ova opcija bude najpovoljnija.

Za kraj popijte kafu sa Vučkom (maskotom ZOI ’84) pa krenite dalje u uživanje u Sarajevu.

18. Aškenaška sinagoga (treća po veličini u Evropi)

Aškenaška sinagoga se nalazi na lijevoj strani Miljacke, baš uz samu rijeku.

Izgrađena je 1902. godine i predstavlja treću po veličini sinagogu u Evropi. Prvi je objekat u Sarajevu izgrađen u pseudomaurskom stilu.

Nekada je u Sarajevu postojalo 8 sinagoga, ali nakon Drugog svjetskog rata Aškenaška sinagoga je ostala jedini aktivni jevrejski hram u Sarajevu.

Zanimljivo je da je njena unutrašnjost pregrađena na dva nivoa, pa se gornji sprat koristi za religijski život, a prizemlje za društveni život zajednice.

19. Careva džamija (najstarija džamija u Sarajevu)

Nedaleko od Aškenaške sinagoge je Careva džamija, jedna od najstarijih džamija u BiH, ali svakako najstarija u Sarajevu.

Džamija je izgrađena 1457. godine od strane Isa bega Isakovića, tvorca Sarajeva. Nedugo zatim, već 1480. godine je izgorjela, da bi se ponovo 1566. godine izgradila u današnjem obliku.

Novu izgradnju je finansirao Sulejman Veličanstveni, po kome i nosi naziv.

Ono što je takođe zanimljivo je da se smatra da ju je projektovao jedan od Sinanovih učenika. Sam Sinan je projektovao Višegradsku ćupriju i Karađoz begovu džamiju u Mostaru. Smatra se jednim od najboljih projektanata Osmanlijskog carstva.

20. Turbe “Sedam braće” (sarajevska legenda o sedmorici braće po nesreći)

Turbe Sedam braće se nalazi u starom dijelu Sarajeva, u Bistriku.

Obavezno ga stavite na spisak “Šta posjetiti u Sarajevu.”

Na ovom mjestu nisu sahranjena sedmorica braće po krvi, kako to samo ime govori, već braća po sudbini. Riječ je o sedmorici nevinih ljudi koji čak nisu ni živjeli u isto vrijeme.

Prvi koji je sahranjen je vojnik sultana Fatih Mehmeda. On je ujedno bio i šejh (duhovni vođa).

Već kao starac, zamolio je sultana da ga razrješi dužnosti i da on ostane na ovim prostorima da proživi starost. Sultan mu je dozvolio i kao nagradu za dugogodišnji rad darovao mu je zemlju od Latinske ćuprije pa do kraja turbeta i zbog toga ovaj dio grada nosi naziv Šejhove njive.

Nakon njegove smrti, sahranjen je na prvom grobnom mjestu, odnosno poslednjem od ulazne kapije.

U naredna dva grobna mjesta su sahranjeni derviši, stranci, nevini, a osuđeni na smrt. Ubili su ih zbog navodne krađe novca iz blagajne Pašinih Saraja 1494. godine. Odmah nakon njihovog pogubljenja, pronađeni su pravi krivci. Odlučeno je da se pokopaju pored sultanovog vojnika.

U preostala četiri mjesta su sahranjeni begovi od Bosanskog Broda, Šamca, Orašja i Dervente koji su osuđeni i pogubljeni, jer nisu ništa učinili povodom prelaska Save od strane Savojskog 1697. godine. Vjerski službenici su izdejstvovali da se sahrane pored šejha i nevinih derviša.

Tako je nastalo turbe Sedam braće.

Običaj je da ako neko ima neku želju, dođe na turbe Sedam braće, pomoli se i kroz svaki otvor na prozorima ubaci novac iste vrijednosti. Ne smije se vratiti isti putem. Treba osluškivati šta prvi prolaznik priča. Ako je nešto lijepo, želja će se ispuniti, a ako nije onda se mora doći ponovo i ista želja zaželjeti.

Mi smo dodali i da djeca moraju ćutati, jer treba iskoristiti svaku priliku da se uživa u tišini, a za ispunjenje želje bi oni sve uradili.

21. Sarajevska pivara (prva u industrijskoj proizvodnji u BiH)

Zgrada sarajevske pivare će vam privući pažnju već na prvi pogled. Predstavlja mješavinu orijentalnog i klasičnog evropskog dizajna.

Osnovana je 1864. godine i smatra se prvom industrijskom proizvodnjom u BiH.

Jedina je evropska pivara koja nije imala prekide u proizvodnji ni za vrijeme Otomanskog carstva, ni za vrijeme vladavine Austrougarske.

U sklopu pivare postoje Muzej i Pivnica.

Muzej nudi postavke podijeljene na različita istorijska razdoblja. Radno vrijeme i cijenu ulaznica pogledajte na zvaničnom sajtu Sarajevske pivare.

Sarajevska pivara nudi mogućnost kupovine povoljnih specijalnih paketa koji uključuju ulaznice u Muzej, ručak i piće u Pivnici.

Naša preporuka je da svratite u Pivnicu i počastite se bar jednim pićem i osjetite ovu jedinstvenu atmosferu.

Ukoliko ste istinski pivopija onda se počastite nefiltriranim točenim Sarajevskim koje možete popiti samo u Pivnici HS.

Za skupljače suvenira u vidu kovanica, aparat ćete pronaći u Pivnici HS, što je zaista rijetkost na ovim prostorima.

22. Franjevački samostan i crkva Svetog Ante (objekat za sve vjernike)

Crkva Svetog Ante na Bistriku predstavlja umjetnički najbogatiju franjevačku crkvu u Bosni i Hercegovini.

Ono po čemu se takođe izdvaja od ostalih vjerskih objekata je što se u njoj vrlo rado nađu i pripadnici druge vjere koji u njenim prostorijama obavljaju svoje molitve.

Prvobitna crkva je izgrađena 1881. godine da bi svoj današnji izgled dobila šezdesetih godina prošlog vijeka.

23. Sarajevsko – Trebevićka žičara (za doživljaj Sarajeva iz vazduha)

Sarajevsko – Trebevićka žičara povezuje Bistrik na lijevoj strani Miljacke i Trebević, jedan od omiljenih izletišta Sarajlija, koji još nazivaju plućima Sarajeva.

Vožnja trasom od 2100 m pri čemu se penjete na visinu od 1164 mnv pruža zaista nevjerovatan pogled na grad.

Žičara je izgrađena 1959. godine kako bi Sarajlijama omogućila lakši odlazak na Trebević. U toku poslednjeg rata je uništena, da bi opet puštena u promet 2018. godine.

Vožnja žičarom je zaista nešto što se mora posjetiti u Sarajevu, bez obzira koliko vremena u njemu planirali provesti.

Radno vrijeme i cijene ulaznica provjerite na zvaničnom sajtu Sarajevske žičare.

Imajte u vidu da se u slučaju jakog vjetra obustavlja rad žičare.

Takođe vam skrećemo pažnju da su cijene različite za državljane BiH i strane državljane, te da je žičarom moguć prevoz bicikla i kućnih ljubimaca.

Trebević nudi pregršt sadržaja i prelijepih vidikovaca na grad, više o tome pročitajte u našoj priči Trebević – mjesto relaksirajuće prirode i izvanrednih aktivnosti.

24. Vijećnica (kraljica pseudomaurskog stila)

Sarajevska Vijećnica je izgrađena u pseudomaurskom stilu krajem 19. vijeka i predstavlja jedan od najljepših objekata iz austrougarskog perioda. Uzor za gradnju Vijećnice je džamija i medresa Hasana II u Kairu.

U pseudomaurskom stilu su na području BiH izgrađene i Gimnazija u Mostaru i Vijećnica u Brčkom.

Sam početak njene gradnje krije jednu zanimljivu priču, o čemu ćete više doznati u dijelu o Inat kući.

Tokom svog postojanja više puta je mijenjala namjenu. Po samom otvaranju, 1896. godine, se koristila u upravne i administrativne svrhe. 1974. godine u sklopu Akademije nauka i umjetnosti, se stavlja u funkciju Glavne biblioteke.

Tokom poslednjeg rata je pretrpila velika oštećenja, te je 2014. godine ponovo otvorena.

Svečani prijemi i prilike na državnom i gradskom nivou se danas održavaju u njenim prostorijama, kao i promocije događaja iz kulture, umjetnosti i privrede.

Moguća je posjeta Vijećnice. Radno vrijeme pogledajte na njihovom zvaničnom sajtu

Ulaznice su 10 KM za odrasle, 5 KM za učenike, a za mlađe je ulaz besplatan.

25. Inat kuća (stvorena iz bosanskog inata)

Na prvi pogled bez ikakve spone sa Vijećnicom osim Šeher – Ćehajine ćuprije.

Jedna izgrađena u 17., a druga u 19. vijeku.

Postavljene sa dvije strane Miljacke.

Različitih stilova gradnje.

Toliko različite, a ipak od početka usko vezane.

Zanimljiva priča se krije iza ove dvije građevine.

Inat kuća se nalazila sa druge strane Miljacke, na desnoj strani, gdje se sada nalazi Vijećnica.

Krajem 19. vijeka Austrougari su odlučili da izgrade Vijećnicu na njenoj sadašnjoj lokaciji i uspostave tramvajski saobraćaj u njenoj neposrednoj blizini.

Za takav poduhvat su trebali srušiti dva restorana i jednu kuću.

Vlasnik ove kuće, stari Benderija, nije želio prihvatiti ponudu iako mu je nuđeno mnogo više novca nego što kuća zaista vrijedi.

Bio je uporan. Imao je svoj zahtjev od koga nije želio odustati.

Nakon dužih pregovora, vlasti su morale pristati. Benderija je dobio kesu dukata, a kuću su mu ciglu po ciglu prenijeli na drugu stranu Miljacke.

Kažu da je često stajao na mostu, zapalio lulu, naslonio se na ogradu i posmatrao preseljenje.

I tako Inat kuća pređe na drugu stranu, baš onakva kakva je prevashodno i bila.

Sada kao simbol bosanske tvrdoglavosti, inata i upornosti, ponosno stoji na lijevoj strani Miljacke.

Pod zaštitom je Zavoda za zaštitu kulturnoistorijskog nasleđa, što govori o važnosti objekta.

Od 1997. godine je pretvorena u nacionalni restoran u kome možete osjetiti duh bosanskih kuća građenih u osmansko doba.

Da se ne bi zaboravila interesantna istorija Inat kuće, ispred stoji natpis: “Bila sam na onoj strani, ali pređoh vamo iz inata.”

Preuzeto sa web stranice:
putovanjazapet.com/