Jednodnevni izlet u Osijek
DATUM: 12. februar 2023
CIJENA: 25 KM

PROGRAM PUTOVANJA:

• Polazak iz Maglaj (BP Sjaj) 05:00h ,
• Doboj(BP Gasprom) 05:30h,
• Doboj Istok(autobusko stajalište) 05:45h,
• Gračanica (TC Etna) 06:00h,
• Lukavac(BP Junuzovic)6:30h,
• Tuzla (BCC)06:50h,
• Srebrenik (hotel Park) 07:30h,
• Ormanica (BP Mešić) 08:00h,
• Brčko(BP Mešić) 08:30h,
• Orašje(BP Antunović)08:50h..

Dolazak u Osijek, obilazak grada sa vodičem.
Slobodno vrijeme za individalne aktivnosti u centru grada.
Odlazak u shopping centar Portanova zadržavanje cca 2h.
Polazak za BiH , nastavak vožnje uz pauze po potrebi grupe.
Dolazak u večernjim satima. Kraj putovanja.

Za sva pitanja stojimo na raspolaganju
Ne čekaj, zovi! Ili piši nam u inbox i na viber:
063/283-173

Ukoliko želite doći i uživo porazgovarati o našoj ponudi, posjetite nas na novoj adresi:
Sarajevska bb Gračanica (pored caffe NO NAME)

JUPPI TEAM

Klikom na ovaj tekst pogledajte uslove putovanja sa nasom agencijom!

STA POSJETITI?

KOMPA
Kada ste u Osijeku, Dravu možete prijeći mostom poput elegentnog visećeg „Mosta Mladosti“ ili „kompom“, skelom. Kompa je u Osijeku počela prometovati 1916. godine, a ne provozati se njom s jedne na drugu obalu rijeke bilo bi ravno posjetu Zagrebu i ne provozati se uspinjačom. Uz to, Osječanima je kompa omiljeno prijevozno sredstvo za posjet zoološkom vrtu i lijepom parku koji ga okružuje. Drugi razlog korištenja skele-kompe je rekreacija. Krug biciklom, na rolama ili laganom šetnjom po promenadi uz Dravu ne zamisliv je bez korištenja ovog zanimljivog i ekološkog plovila. Kompu naime pokreće jedino struja rijeke Drave, a kako ne bi otplovila nizvodno prema obližnjem Dunavu „čvrsto se drži“ za čelično uže dopremljeno iz rudnika s dalekih Karpata. Vozni red: polazak s obje obale u intervalima, svakih 20 minuta. Aktualni vozni red doznajte ovdje.

ZOO VRT
Osječki zoološki vrt osnovan je 1955. godine. Zahvaljujući lokaciji udaljenoj od gradske buke, savršeno je mjesto za mirni boravak 80-ak vrsta životinja u kavezima i u otvorenim nastambama. U akvariju i terariju živi još 20-ak vrsta riba i gmazova, a ukupno u parku živi 650 jedinki životinja. Uz površinu od 11 hektara, osječki zoo jedan je od većih parkova u srednjem podunavlju, a velika vrijednost parka je upravo u njegovoj lokaciji. Ukoliko vam se nakon jednog posjeta učini da ste sve već vidjeli, sigurno ćete poželjeti posjetiti ga ponovo i jednostavno uživati u miru i tišini gotovo nedirnute prirodne podravske šume. Do Zoo-vrta nalazi se hotel i ugostiteljski objekt te dječje igralište. Uz pogled na rijeku Dravu i okolno zelenilo ovo je zasigurno jedno od najljepših mjesta za opuštanje i „punjenje baterija“ u gradu. Informacije za posjetitelje: www.zoo-osijek.hr

MLIN – VODENICA NA DRAVI
U blizini skele „Kompe“, stare vodovodne centrale i vidikovca nad Dravom u jesen 2015. godine porinuto je vrlo zanimljivo plovilo – replika vodenice, mlin-brod. Od 18. do početka 20. stoljeća godišnje ih je u Osijeku bilo i preko 60. Do sredine 20. stoljeća na velikim slavonskim rijekama Dravi, Savi i Dunavu radilo je više stotina mlinova, a zadnja je vodenica u Osijeku prestala s radom 1944. godine. Mlinarski je obrt bio jedan od najcjenjenijih. U želji da se oživi sjećanje na slavno doba mlinarstva tijekom kojega je Osijek postao središte proizvodnje žitarica i pekarskih proizvoda (ovdje djeluju neki od najvećih hrvatskih i regionalnih proizvođača – uzgoj žitarica: Žito d.d., lanac pekarnica: Mlinar d.d., tvornica keksa: Karolina d.o.o.), pokrenut je projekt pod nazivom „Mlinarev put“. Informacije za posjetitelje: mob. 092 226 29 10. U slučaju posjeta organiziranih turističkih grupa, pošaljite najavu dolaska e-mailom na voditelja vodenice, mlinara, g. Davida Stanislava Davidovića: drafting.os@gmail.com.

PERIVOJ KRALJA TOMISLAVA I PARKOVI OKO TVRĐE
Kažu da je Osijek „najzeleniji“ grad u Hrvatskoj, a tu ćete tvrdnju najlakše provjeriti ako prošećete jednim od 17 parkova. Najveći je Perivoj kralja Tomislava između Gornjeg grada i Tvrđe nastao još početkom 18. stoljeća, a do njega se nalaze Park Kralja Petra Krešimira Četvrtog i Park Kralja Držislava. Razlog postojanju ovoga zelenog prstena oko stare Tvrđe je zapravo vrlo jednostavan. Određeno je naime da se Gornji te Donji grad moraju pomaknuti točno kilometar daleko od gradskih zidina, a koliko je bio domet tadašnjih topova. Na prostoru parkova oko Tvrđe nalazi se niz spomenika poput spomen ploče sa stablom lipe posađenom na obljetnicu tisuću godina Hrvatskog kraljevstva 1925., spomen ploče oslobođenju Osijeka od nacističke vlasti 1945., fontana prijateljstva gradova Pečuha i Osijeka izrađena od poznate pečuške Zsolnay keramike i Spomenik Umirući vojnik izgrađen 1898. godine. Spomenik je djelo poznatog umjetnika Roberta Frangeša Mihanovića, a podsjeća na poginule osječke vojnike u velikom Austrijsko-pruskom ratu 1866. godine. Tijekom Domovinskog rata 1991., dobio je dodatno značenje kao spomen na poginule za hrvatsku samostalnost. Na jugoistočnom kraju Tvrđe nalazi se jedan od najmlađih parkova, Park Mladenaca. Tijekom 1980-ih mladi bračni parovi ovdje su sadili stabla kao simbol njihove vječne ljubavi.

SAKUNTALA PARK
U drugoj polovini 19. stoljeća zasađen je po mnogima najromantičniji park u Osjeku nazvan prema kipu Sakuntale, djevojke iz indijske mitologije koja je živjela u skladu s prirodom. Kip je bio poklon iz grada Berilna, a mit potječe od epa o Sakuntali, indijskog pjesnika Kalidasa iz 5. Stoljeća. Sakuntala park je projektirao najveći osječki arhitekt svoga vremena, Viktor Axmann, no više puta tijekom 20. stoljeća je preuređivan te je mijenjao originalni izgled da bi 2018. godine bio ponovno uređen u stilu romantičnog razdoblja secesije. U istočnom krilu parka nalazi se mali glazbeni paviljon, a okrenute prema Kapucinskoj ulici/Europskoj aveniji, na glavnom ulazu u park, nalaze se dva kipa sfinge. Za njih će maštovitiji sugrađani reći da su poput reljefa sfinge na fasadi kina Urania zapravo „čuvarice“ toga masonskog hrama, posvećenog starogrčkoj muzi Uraniji…

MAČKAMAMA
Vjerojatno najpopularnija osječanka bila je i do danas ostala barunica Paulina Hermann, velika dobrotvorka. Kažu da nitko u potrebi od nje nije otišao praznih ruku, no ipak je najpoznatija ostala po velikoj ljubavi prema životinjama, posebice mačkama. Kada je 1925. godine u gradskoj četvrti Industrijska četvrt izgradila novu vilu gradom se odmah pročulo kako s njom živi veliki broj mačaka i pasa, a pričalo se da posjeduje čak i lava. Upravo zato osječani su ju prozvali Mačkamamom. U sjećanje na poznatu sugrađanku ispred „dvorca“ postavljen je hrastov kip barunice okružene mačkama, djelo osječkog umjetnika Mate Tijardovića.

RONDEL VELIKANA
Na južnom ulazu u stari grad Tvrđu 2006. godine podignut je na inicijativu Družbe Braće Hrvatskog Zmaja tzv. Rondel velikana. U središtu spomenika je fontana uokolo koje se nalaze biste poznatih osječana, biskupa Josipa Jurja Strossmayera utemeljitelja Hrvatske akadamije znanosti i umjetnosti, graditelja osječke i đakovačke katedrale te dvaju hrvatskih kemičara školovanih u Osijeku Lavoslava Leopolda Ružičke dobitnika Nobelove nagrade 1939. i Vladimira Preloga dobitnika Nobelove nagrade 1975.

TRAMVAJ
Dana 10. rujna 1884. u Osijeku je počeo prometovati konjski tramvaj, jedan od prvih u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Od većih gradova u regiji jedino su Beč, Budimpešta, Graz i Bukurešt tramvaj dobili prije Osijeka dok su ga gradovi Zagreb, Bratislava, Sofia i Beograd uveli kasnije. Unatoč velikim željama da prestignu Osječane, u Sarajevu je tramvaj zakasnio tri mjeseca. Mnogi gradovi svijeta danas ponovo uvode tramvaje u sustav javnog prijevoza, a Osijek je među rijetkim “malim” gradovima koji se mogu pohvaliti njegovim neprekinutim postojanjem i proširenjem. Na osječkim se ulicama trenutno može vidjeti četiri različita modela tramvaja od kojih je najstariji onaj iz 1926. godine te služi za turističke vožnje gradom. Zanimljivo je kako je prvi tramvaj iz 1884. bio crvene boje, navodno po želji cara Franje Josipa kako bi sličio bečkim tramvajima. Danas su tramvaji bijelo – plavi, u gradskim bojama. (Fotografija, autor: Damir Macanić)

RODINA GNIJEZDA U CENTRU GRADA
Osijek je grad okružen dravskim poplavnim šumama i oranicama, a gotovo na rubu grada započinje i područje parka prirode Kopački rit. Tako nije neobično u blizini samog glavnog trga vidjeti gnijezda bijelih roda. Trenutno su aktivna dva, na dvorišnoj strani bivšeg hotela Royal i na vrhu tornjića zgrade „Ipk“ na početku korza. Do nedavno je aktivno bilo i gnijezdo na samoj Katedrali, a graciozne velike bijele ptice bile su zanimljiv kontrast strašnim gargolijama, vodorigama. U Zimskoj luci u Gornjem gradu svakoga se jutra može vidjeti mnoštvo divljih ptica na jutarnjem hranjenju, a nije neobično niti da u grad zaluta pokoja srna. Divlje životinje kojih vjerojatno ima najviše u gradu su kune, čistačice grada, a najaktivnije su u noćnim satima.

PROMENADA I ZIMSKA LUKA
Osijek njegovi građani često od milja nazivaju „Grad na Dravi“ što on zaista i jest. Grad se cijelom svojom duljinom proteže uz rijeku Dravu, a cijela je obala zaštićena obalo-utvrdom te na baranjskoj strani „bentom“ (nasipom). Utvrđeni dio obale uređen je kao šetnica, popularna Promenada. Uz nju se Osječani bave sportom, biciklizmom, rolanjem, a dio šetnice nadomak glavnome trgu omiljen je i kao mjesto susreta. Brojni su kafići s terasama poredani jedan uz drugoga tik do Zimske luke u kojima se uz osvježavajuće piće, kavu i kolače možete opustiti, popričati s prijateljima ili pak doznati što je novoga u gradu. Zimska luka prokopana je 1898. godine kako bi se iz obližnjeg starog pogona pivovare taj omiljeni proizvod distribuirao diljem regije. Danas je Zimska luka raj za ribiče i pecaroše, a njihove čamce čuva od ledenih santi koje u zimskim mjesecima zaplove rijekom. Pošto se Drava 20-ak kilometara nizvodno kod sela Aljmaš ulijeva u Dunav, Osijek je  zanimljivo odredište za putnike s riječnih cruisera. Pristanište se nalazi tik do Zimske luke.

COPACABANA I KRUNSKA UTVRDA
Svi koji su tijekom održavanja Svjetskog nogometnog prvenstva 2014. godine s tugom prihvatili činjenicu da su Brazil, Rio i tamošnja popularna plaža Copacabana nedostižno daleko, ako su posjetili Osijek mogli su odahnuti. Naime najveće i najposjećenije dravsko kupalište izgrađeno 1965. nosi naziv upravo po toj poznatoj plaži, od milja u skraćenoj domaćoj varijanti zvanoj „Kopika“. Ondje se tijekom ljetnih mjeseci možete osvježiti kupanjem u Dravi, poprimiti brončani ten na pješčanoj plaži ili se zabaviti na obližnjim otvorenim bazenima. Uz pogled na cijeli grad i glavne gradske znamenitosti te cijenu ulaznice koja je gotovo simbolična, osječka Copacabana je ljetno odredište br. 1! U blizini kupališta nalazi se i neslužbeno no ipak omiljeno izletište „kod katakombi“, smješteno u Krunskoj utvrdi – sjevernom dijelu osječke tvrđave. Ovdje je zasigurno najveselije tijekom mjeseca rujna u vrijeme održavanja omiljenih Dana prvog hrvatskog piva.

UTVRDA KOROGYVAR
Korogyvar (Korođgrad) srednjovjekovna tvrđava (wasserburg) iz 13. stoljeća, okružena većinom isušenom močvarom, nalazi se nadomak Osijeku između sela Ivanovac i Čepin. Do nje se može lako doći biciklističkom stazom iz osječke Industrijske četvrti ili automobilom. Ova ciglom i kamenom građena kružna utvrda dugo je bila vlasništvo srednjovjekovnih osječkih vladara, obitelji Korogy, a od 16. stoljeća i ratovima s Osmanskim carstvom stoji u ruševinama. No unatoč ruševnom stanju i dalje je među lokalnim stanovništvom omiljeno izletište, a priče i legende o skrivenom blagu baruna Trenka, o njegovoj čuvarici zmijskoj djevojci i krikovima u noći koji lede krv u žilama i danas se sa strahopoštovanjem prepričavaju. U jesen 2014. godine ovdje je održan srednjovjekovni sajam te viteški turnir koji će zasigurno prijeći u zanimljivu tradiciju.

SPOMENIK “CRVENOM FIĆI” – sjećanje na Domovinski rat 1991.
Građani Hrvatske su 1990. na referendumu odlučili iskoristiti pravo koje je pružao Ustav komunističke Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije te je odlučeno da Hrvatska nakon 45 godina ponovno postane samostalna država s demokratskim uređenjem i slobodnim tržištem. Vodstvo Jugoslavenske Narodne Armije, pod utjecajem rukovoditelja Komunističke partije Srbije vođenima iskrivljenom povijesnom idejom stvaranja tzv. “Velike Srbije”, nije prihvatilo rezultat referenduma te su 1991. godine uz pomoć srpskih paravojnih jedinica započeli rat protiv Hrvatske. Prije zahuktavanja rata Armija je odlučila pokazati svoju snagu (radilo se o jednoj od najvećih europskih vojnih sila) izlaskom tenkova na ulice Osijeka. Dana 27. lipnja 1991. za vrijeme divljanja tenkova gradskim ulicama sugrađanin Branko Breškić pokušao ih je zaustaviti parkirajući posred raskrižja Trpimirove i Vukovarske ulice svoj auto, popularni jugoslavenski model Fiat 500 zvan „Fićo“. Tenk ga je smrskao u komadiće oštetivši tako obližnji autobus. U sjećanje na taj događaj, jasne najave ratnih strahota koje su potrajale i tijekom 1992. godine, na raskrižju je postavljena umjetnička instalacija u kojoj mali „hrabri“ crveni Fićo gazi tenk te tako simbolizira pobjednika u nametnutom ratu. Hrvatska je unatoč ratnim žrtvama i posrnulom gospodarstvu od 1992. godine međunarodno priznata članica UN-a, a 2013. primljena je u članstvo Europske Unije.

GRAFIT „OSIJEK NEPOKORENI GRAD“ – sjećanje na Domovinski rat 1991.
U vrijeme najvećih oružanih napada na Osijek, kada se Hrvatska u ratu branila od komunističke Jugoslavije, dan nakon okupacije Vukovara 18. studenog 1991., snažnu poruku ponosa i prkosa na zid na rubu grada upisao je pokojni branitelj Predrag Sušac. Osijek je zahvaljujući hrabrim vojnicima i sugrađanima ostao „nepokoreni grad“. Grafit je zaštićeno kulturno dobro.

„RANJENE“ ZGRADE – sjećanje na Domovinski rat 1991.
Tijekom rata 1991. i 1992. godine mnogi civilni i kulturni objekti bili su razarani. U sjećanje na teške dane u kojima su Osječani večeri u strahu provodili u skloništima, a jutrima popravljali uništeno, na pojedinim su javnim zgradama i u stambenim naseljima popravci izvršeni drugom bojom fasadne cigle (crveno-žuto). Najviše ih se nalazi uz Gornjodravsku obalu te u naselju Sjenjak. Monumentalna zgrada Muzeja likovnih umjetnosti prilikom obnove također je zadržala svoju „ranu“, kao stalni podsjetnik na ciljano uništenje hrvatske kulture koju su provodili zapovjednici tada već raspadnute komunističke Jugoslavije.

IZVOR: web stranica: tzosijek.hr/atrakcije-58